nešto o Visu

Starije građevine većinom su u renesansnom i baroknom stilu. Od kuća i palača iz XVI. i XVII. stoljeća ističe se renesansna palača Gariboldi s natpisom iz 1552. Godine, ljetnikovac hvarskog pjesnika Marina Gazarovića iz prve polovice XVII. St., kuće Jakša i Vukašinović-Dojmi. Tu nalazimo i utvrde iz raznih povijesnih razdoblja (Venecija, Engleska, Austro-Ugarska)
Gradska arhitektura iz XIX. i početka XX. stoljeća (neoklasicizam i secesija; Hrvatski dom, kuća Tramontana, osnovna škola)

U XVII. St. vis je bio utvrđen s sa četiri kule: dvije su bile u Kutu, jedna u predjelu Smiderevo, a jedna koju je gradio Vinko Perasi 1615. u Luci.

Župna crkava Gospe od Spilice podignuta je oko 1500. godine. U njoj se čuva slika autora Girolama Santacrocea Madona sa svecima.

Crkva sv. Ciprijana nalazi se u Kutu. Ta se crkva spominje još u XVI st. , a natpis na vratima upozorava da je godine 1742. Obnovljena u baroknom stilu. U crkvi je bogato ukrašena drvena barokna propovjedaonica. Posebno je zanimljiv kasetirani strop ukrašen slikama.

Crkva svetog Duha iz početka XVII. St. nalazi se u Luci. Nakon praza francuza 1811. Vis su zauzeli Englezi i utvrdili ga s nekoliko utvrda koje su danas u ruševinama.

U XIX. stoljeću i prvoj polovici XX. stoljeća je bilo iznimno razvijeno ribarstvo i prerada ribe ( sedam tvornica u Komiži prije Drugog svjetskog rata ). Gradić Vis i sela u unutrašnjosti otoka su bili više orijentirani na vinogradarstvo. Godine 1910. gotovo jedna trećina površine otoka je bila pod vinogradima, koji su opskrbljivali tržište čitave Habsburške mornarice. Njeni ribari su svojim brodicama gospodarili Jadranom i trgovali ribom sa susjednom obalom. Komiža se uvijek ponosila svojom ribarskom poviješću. O tome svjedoči danas Ribarski muzej koji je smješten u staroj mletačkoj kuli na rivi. U njemu su izloženi tradicionalni ribarski alati. Komiška luka nautičarima pruža privezište koje ih štiti od sjevernih i istočnih vjetrova. Posljednjih se godina razvija i agroturizam.
Više od dva tisućljeća ljubitelji dobre kapljice cijene viško vino, a danas malo tko ne zna ili nije kušao vugavu i plavac mali.

Modra špilja na obližnjem otoku Biševu, Špilja ima dva otvora, jedan manji, umjetno produbljen, kroz koji može proći čamac na vesla i taj otvor nema utjecaja na rasvjetu u špilji. Drugi je otvor poput svoda i mnogo je širi, na južnoj strani špilje ispod razine mora te kroz njega prodire sunčeva svjetlost. Zbog Modre špilje, otok ima turističku vrijednost. Oko podneva za mirnog mora sunčeve zrake prodiru kroz podvodni otvor u Modru špilju, reflektiraju se od bijelog dna i osvjetljavaju špilju modrom, a predmete u vodi srebrnastom bojom. Radi male dubine špilje i podvodne pukotine, pogodna je za ronjenje ronilaca svih kategorija. Duboka je 3 - 20 m. Špilja je geomorfološki jako zanimljiva te predstavlja tipičan krški oblik.

Zelena špilja na Ravniku ime je dobila po neobičnom zelenom svjetlu koje se oslikava u moru, a dopire iz otvora na svodu ove špilje. U špilju se ulazi brodićem i dopušteno je kupanje.
Kraljičina špilja na, Kraljičina špilja do koje je jako teško doći i samo pravi sretnici pronađu put do nje iz prve. Ali isplati se tražiti jer je špilja zaista neobična i prilično velika. Po pričama, u njoj je obitavala ilirska kraljica Teuta, a špilja se sastoji od nekoliko prostorija.

Titova špilja, Špilja ima dva otvora, jedan manji, umjetno produbljen, kroz koji može proći čamac na vesla i taj otvor nema utjecaja na rasvjetu u špilji. Drugi je otvor poput svoda i mnogo je širi, na južnoj strani špilje ispod razine mora te kroz njega prodire sunčeva svjetlost. Zbog Modre špilje, otok ima turističku vrijednost. Oko podneva za mirnog mora sunčeve zrake prodiru kroz podvodni otvor u Modru špilju, reflektiraju se od bijelog dna i osvjetljavaju špilju modrom, a predmete u vodi srebrnastom bojom. Radi male dubine špilje i podvodne pukotine, pogodna je za ronjenje ronilaca svih kategorija. Duboka je 3 - 20 m. Špilja je geomorfološki jako zanimljiva te predstavlja tipičan krški oblik.

Mjesto Komiža smjestilo se na sjeverozapadnom dijelu otoka Visa u dubokom Komiškom zaljevu. čijim središtem dominira slikovita kula Grimaldi. Od ostatka otoka je razdvaja brdski masiv Hum (najviši vrh 587 m) koji se strmo spušta do obala zaljeva. Takav smještaj, a s njim povezan i nedostatak poljoprivrednih površina, odredio je orijentaciju Komiže prema moru i ribarstvu. Preko prijevoja Sveti Mihovil novom cestom je povezana s gradom Visom, udaljenim 10 km. Udaljenost starom cestom Vis - Komiža koja prolazi južnim dijelom otoka iznosi 20 km.

Komiža je naselje mlađeg postanka od susjednog gradića Visa. Jedna o teorija o nastanku njenog imena govori da je nastalo od riječi Com Issa, što doslovno znači mjesto pokraj Isse, antičkog naselja na mjestu današnjeg Visa. Pretpostavlja se da su Grci i Rimljani naselili i komišku uvalu, ali dosad nisu pronađeni materijalni dokazi. Komiža se prvi put spominje 1145. godine kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra, koji je vladao srednjodalmatinskim otocima.

Pod mletačkom vladavinom, Komiža zajedno s Visom pripada hvarskoj općini, te se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana.

S propašću Austro - Ugarske 1918. postao dio Kraljevine SHS, osnova komiškog gospodarstva, bogata ribolovna područja oko Palagruže, pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. Sve više stanovnika se iseljava u Kaliforniju. Nakon osamostaljenja Hrvatske i odlaska vojske s otoka počinje turistički razvoj.

U gradu San Pedro u Kaliforniji (danas dio Los Angelesa) živi deset puta više Komižana nego u samom mjestu. Neke procjene govore i o 20-25 tisuća Komižana i njihovih potomaka u Americi.

Komiža je prvo hrvatsko mjesto koje je posjetio Papa  1177. godine Papu Aleksandra III. su ribari s Palagruže, gdje se sklonio od nevremena na putu za Veneciju, prevezli do Komiže. Tom je prilikom posvetio crkvu Svetog Nikole, a zatim nastavio put prema Zadru.

Najvažnija komiška crkva svetog Nikole uzdiže se iznad grada, odakle se pružaju veličanstveni vidici prema otvorenoj pučini i najudaljenijim jadranskim otocima Biševu, Svetom Andriji i Palagruži

Komiški ribarski brod (gajeta) Falkuša je predstavljao Hrvatsku na Svjetskoj izložbi (EXPO) 1998. godine u Portugalu. Samostan svetog Nikole spominje se u drugoj polovici XIII. Stoljeća. Taj su samostan benediktinci preselili s otoka Biševa. Sačuvani sklop samostana sa crkvom i kulom potječe iz XVII. St. U unutrašnjosti crkve čuvaju se vrijedni barokni oltari. Samostanska kula sagrađena je oko 1645. Po nalogu providura dalmacije Francesca Molina radi jače obrane mjesta.

Renesansna crkva Gospa Gusarica sagrađena je potkraj XVI stoljeća. Pripadala je bratovštini ribara. U unutrašnjosti crkve su barokni oltari sa slikama iz istog vremena.

Kaštel usred luke sagrađen je 1585. Za vladanja hrvatsko kneza i providura Ivana Grimanija. Na kaštelu je ugrađen renesansni natpis o gradnji i u kamenu isklesani grba.

Iznad mjesta se nalazi crkvica Gospe Planice koja je sagrađena u baroknom stilu u obliku rotunde.

Podmorje u okolini otoka Visa poznato je po velikom broju arheoloških lokaliteta te po bogatoj i raznovrsnoj flori i fauni. Zbog udaljenosti od kopna, viško more bogato je ribom, školjkama i mekušcima. Uz pratnju iskusnih instruktora ronjenja moguće je vidjeti amfore, antička sidra, potopljene barke. Zbog brojnih uvala i isturenosti prema otvorenom moru Vis je i atraktivno nautičko središte Jadrana.
UVALA STINIVA smještena je na južnoj strani otoka, karakterizira je vrlo uzak ulaz iza kojega se uvala širi te završava 30 metara širokom predivnom šljunčanom plažom, dok je bočno okružena 35 metara visokim okomitim stijenama. Nikakva cesta ne vodi do uvale, pa je ona tako uspjela očuvati svoju prirodnu ljepotu.

UVALA TALEŠKA nalazi se na jugozapadnoj obali otoka Visa. Karakterizira ju velika dubina sa malom šljunčanom plažom na kraju i kristalno čisto more.
OTOK PALAGRUŽA najudaljeniji je hrvatski otok. Nalazi se 40 Nm jugozapadno od otoka Visa. Palagruža se od svih drugih otoka razlikuje po jako velikom broju prirodnih obilježja. Karakterizira je iznimno suha klima sa jako malom količinom vlage. Tu se razvio i specifičan tip vegetacije zbog tako suhe klime i utjecaja mora i soli. Osim endemskih biljaka postoje i razne životinjske endemske vrste. Da nadoknade nedostatak vlage, sve ove životinje i biljke, uz brojne druge prilagodbe, koriste vlagu koju proizvodi rosa koje na Palagruži ima jako puno. Akvatorij otoka Palagruže jedno je od ribom najbogatijih područja Jadranskog mora i vjekovno odredište komiških ribara.

Komiža je poznata po svojoj ribarskoj tradiciji, koju su iseljeni Komižani prenijeli i u Sjevernu Ameriku. Prije Drugog svjetskog rata u mjestu je postojalo sedam tvornica za preradu ribe, koje su kasnijeKomiža je poznata po svojoj ribarskoj tradiciji, koju su iseljeni Komižani prenijeli i u Sjevernu Ameriku. Prije Drugog svjetskog rata u mjestu je postojalo sedam tvornica za preradu ribe, koje su kasnije udružene u tvornicu Neptun. Uzduž cijele istočne obale komiškog zaljeva nižu se šljunčane plaže (Gusarica, Nova pošta, Velo žalo i druge), a postoji i nekoliko pješčanih. Plodna zemlja u zaleđu omogućava Komižanima uzgoj grožđa i voća, napose rogača koji su uz viška vina čuvena otočka poslastica. Zahvaljujući udaljenosti od kopna, more oko Visa bogato je ribom, školjkašima i mekušcima,

Kako dalmatinsku tako i višku gastronomiju krasi lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na žaru) i mnogo ribe, maslinovog ulja, povrća i samoniklih trava koje se mogu naći uz obalu. To je razlog zbog čega se ova kuhinja smatra veoma zdravom. Poznata autohtona viška vina poput viške vugave, te vrhunskih plavaca i kvalitetnih bijelih vina. Ne može se ovdje ne spomenuti i maslinovo ulje i slane masline, što je cijenjeno još od drevnih vremena čija današnja imena sorti to otkrivaju. Višku kuhinju i danas krase sardine na gradelama, kao u vrijeme starih Grka; pita sa sardinama tzv. viška pogača, jelo slično današnjoj modernoj pizzi.

Teško je ne uočiti na bogatoj viškoj trpezi svježu morsku ribu (zubatac, brancin, lovrata, kirnja, skuša, sardina) na roštilju, kuhanu ili mariniranu; zatim tu su mekušci (lignje, sipe, hobotnice), rakovi (škampi, jastozi) i školjke (dagnje, kamenice, mušule) kuhane u ribljoj juhi ili kao rižoto. Priprema se i onaj toliko poznati pašta fažol u šugu od brujeta, po izvornom receptu te verzot, a i pravi, gospodski brujet od škarpine, ugora i jastoga, gastronomska kraljica viške i dalmatinske trpeze. Najpoznatiji specijaliteti Stončice su kozletina na gradelama pečena s povrćem i srdele na prutu. Gosti mogu odabrati jastoga kojeg žele za jelo, jer živi jastozi plivaju u morskom bazenu.

Za desert se može pojest dalmatinska rožata. No, gosti koje zanimaju autentični viški kolači može odabrati koji desert po receptu koji rade samo viške none. Cviti su prhki kolačići, neobični po tome što je jedan od glavnih sastojaka pri izradi amonijak u prahu, koji im osigurava trajnost od čak dva mjeseca. Za razliku od cvita, koji se obavezno peku za pirove, hjib je viški kolač koji se iznosi pred goste za Božić. Radi se od domaćih suhih smokava pomiješanih s lozovačom i koromačem, a ako ga se čuva u kartonskoj kutiji među lišćem lovora i ružmarina, može trajati i dulje od godinu dana. Poslužuje se tanko narezan uz travaricu.

Na Visu je najpoznatija rakija od rogača, a osim nje rakija od divljih svibanjskih ruža, kadulje, koromača, a posebno se ističe lozovača. 

Gosti često traže recepte za viška jela, pa im zato rado izlazimo ususret s nekoliko recepata.

Salata od hobotnica (predjelo),
Specijalitet dalmatinske kuhinje

Sastojci:
Za 10 osoba:
2,5 kg hobotnice
0,25 kg luka
0,05 kg češnjaka
0,1 l vinskog octa
0,15 l maslinova ulja
0,05 kg soli
0,05 papra
1 vezica peršina
0,2 kg limuna

Opis:
Hobotnicu kuhati dok se meso smekša. Očistiti je od tanke opne na koži i narezati na komadiće. Preliti je maslinovim uljem, vinskim octom, posuti je paprom i nasjeckanim peršinom, lukom i češnjakom. Ostaviti da odstoji barem sat vremena. Servira se kao salata.

VEČERA ZA 5 Pašticada ala Jadranka

Uzme se 1 kg junečeg buta, lijepog valjkastog oblika.Uvečer se nabocka s par češnja češnjaka,par
klinčića,malo nasjeckane pancete i uzduž nasijećene mrkve,pa se ostavi preko noći urazblaženoj kvasini.
Nasiječe se na grubo 2 oveće kapule (crveni luk) malo mrkve nekoliko češnja češnjaka,peršina i sve zajedno s dobro ocijeđenim mesom stavi se u masti ili ulju da se meso dobro poprži sa svih strana.
Poslije se doda malo koncentrata od rajčice,malo prošeka nekoliko očišćenih suhih šljiva i nekoliko
očišćenih višanja iz šečera.Podlijeva se vodom te se doda sol, papar, muškatni oraščić i pusti kuhati
2,5 ili 3 sata.
Kuhano se sijeće na tanke komade a povrče u kojem se kuhalo se izmiješa štapnim mikserom.U to se poslaže meso i pusti još malo prokuhati.
Uslužuje se uz njoke od krompira ili špagete.
Uz ovo jelo prija kakvo suho bijelo dalmatinsko vino.

Komiška pogača od slane ribe

Zamijesi se krušno tijesto i dok počiva napravi se šalša od rajčica.Nasiječe se 2-3 velike kapule
(crveni luk) i stavi na dosta maslinovog ulja da primi staklastu boju.Dodaju se nasijećene rajčice
bez kožice, začini se paprom i solju i pusti kuhati dok ne ispari sva voda iz rajčica.
Kad se tijesto udvostručilo razdijeli se na 2 komada. Jedan komad se dobro razvalja stavi u nauljeni lim i ma to se raspodjeli ohlađena šalša poviše se rasporedi nekoliko slanih srdela ili inčuna raskomadanih na male komadiće.
Sve se prekrije drugim razvaljanim komadom tijesta spoje se rubovi i malo se nabocka po cijeloj površini.
Pusti se počivati oko pola sata i onda se peće u zagrijanoj pečnici dok ne dobije zlatno žutu boju.Pečeno se pokrije krpom da se malo ohladi.

Rožata - desert
Specijalitet dalmatinske kuhinje

Sastojci:
Za 6 osoba:
4 jaja
4 žlice šećera
1 l mlijeka
1 čašica kruškovca

Opis:
Karamelom (8 žlica šećera) obliti posudu u kojoj će se rožata kuhati. Sastojke izlupati, izliti u posudu i kuhati na pari 1 sat. Ohladiti, lagano okrenuti u posudu za posluživanje i tako poslužiti.

Izletima brodom možete se opustiti i uživati duž morske obale cijelog otoka Visa mnogim uvalama s prekrasnim plažama, netaknutom prirodom i kristalno bistrim morem

Akvatorij oko Visa poznat je po svojim pučinskim otocima (Brusnik, Sv. Andrija, Jabuka, Palagruža) od kojih su neki staništa sredozemne medvjedice.
Posebnu atrakciju predstavlja otok Biševo s jedinstvenim fenomenoma na Jadranskom moru, čuvenom Modrom špiljom koju godišnje posjete deseci tisuća turista.